Slika o sebi

TKO SAM JA?

SELF KONCEPT ili POJAM O SEBI

Self koncept ili pojam o sebi u velikoj mjeri utječe na naš život:

  • određuje koje ćemo događaje u našem životu smatrati važnima
  • što ćemo poduzimati
  • koje ćemo ciljeve pokušati dostići
  • hoćemo li biti zadovoljni onim što smo učinili
  • što će nam biti stresno
  • kako ćemo reagirati

 

RAZVOJ POJMA O SEBI

Razvija se postupno, odvajanjem djeteta od okoline. - Dijete u početku nije svjesno svojeg zasebnog postojanja od okoline nego se osjeća glavnim dijelom okoline i sve oko sebe percipira egocentrično, kao svoj "produžetak".
Ipak, već vrlo rano

  • od 4. mjeseca postoje znakovi da dijete koristi sebe kao uporište pri pretraživanju okoline - No ono nema jasan doživljaj sebe kao posebnog bića, različitog i odvojenog od okoline do polovice druge godine
  • oko 15. mjeseca dijete prepoznaje svoj odraz u zrcalu
  • oko 18. mjeseca počinje se drukčije odnositi prema video zapisu svojeg ponašanja i ponašanja nekog drugog djeteta
  • nakon toga započinje označavati sebe u trećem licu ili svojim imenom, imitirajući odnos okoline prema sebi kao objektu
  • s navršene 2 godine većina djece prepoznaje svoju fotografiju i označava i fotografiju i sebe zamjenicom "ja" - Osjećaj posjedovanja i vlasništva predmeta također jača djetetov pojam o sebi i ono sve češće i odlučnije potvrđuje vlasništvo nad nekim predmetom rabeći oko 2. godine posvojnu zamjenicu "moj". 

Ono što u male djece možemo percipirati kao izraze sebičnosti u stvari su pokušaji utvrđivanja sve jasnijih granica između sebe i okolnoga svijeta. Uporaba jezika za označavanje sebe: jasna primjena zamjenice "ja" i "moj" označava potpunu razvijenost djetetovog pojma o sebi. Za većinu djece uspostavlja se krajem 2. godine.

 

DIMENZIJE POJMA O SEBI

Pojam o sebi razvija se u složenosti od pukog samoprepoznavanja u zrcalu, na fotografiji ili videozapisu do znanja o sebi

  • Znanje o sebi - Već oko druge godine djeca uz potkrepljivanje iz okoline uče svoje osnovne osobine: znaju da su djeca a ne odrasli, znaju svoj spol. U daljnjem razvoju znanje o sebi je usklađeno sa spoznajnim razvojem, te u predškolskoj fazi raspoznaju svoje posebne tjelesne osobine, vlasništvo, znaju što vole i što ne vole
  • Očekivanja od sebe – u isti čas, osim ideje o onom što jesmo, imamo jasnu sliku i o onome što bismo mogli biti, dakle imamo očekivanja od samog sebe. Očekivanja se mogu pojaviti u obliku ¨idealnog¨ i ¨očekivanog¨ ja.
    Stvarno ¨ja¨ - ono što jesam
    Idealno ¨ja¨ - ono što bih želio biti (želje, nade)
    Očekivano ¨ja¨ - ono što bih trebao biti (dužnosti, obveze, odgovornosti)
  •  Vrednovanje sebe - znanje o sebi ne sadrži samo samoopis, već ubrzo djeca počinju na temelju pohvale i komentara iz okoline, kao i iz usporedbe s ostalom djecom procjenjivati i vrednovati svoje osobine, te se postupno razvija svijest o vlastitoj vrijednosti (samopoštovanje, samovrednovanje). Samopoštovanje ili svijest o vlastitoj vrijednosti sadrži istodobno znanje o vlastitim osobinama, procjenu vrijednosti tih osobina i emocionalnu reakciju na to znanje. Već trogodišnje dijete osjeća neku vrstu stida ili ponosa kao reakciju na samoprocjenu nekog svog postupka i osobine. U predškolskoj fazi većina djece ima visoko samopoštovanje i nerealističnu samoprocjenu. Tek kad se počnu uspoređivati s drugom djecom, što započinje i u zadnjoj godini pohađanja vrtića, a osobito pri polasku u školu, samopoštovanje djece počinje opadati. Ipak, sve do drugog razreda djeca procjenjuju svoje osobine i imaju o sebi bolje mišljenje nego što ga imaju o njima njihovi vršnjaci i odgojitelji ili roditelji. Kasnije, zbog spoznajnog razvoja i čestog procjenjivanja u školi djeca postaju sve realističnija u procjenama vlastite vrijednosti u usporedbi s drugom djecom.

 

KAKAV SAM JA? KOLIKA JE MOJA VRIJEDNOST?


SAMOPOŠTOVANJE

  • odnosi se na osjećaj i uvjerenje da smo OK
  • da vrijedimo već samim time što postojimo
  • na zadovoljstvo sobom
  • na smirenost u odnosu na samog sebe

SAMOPOUZDANJE

  • odnosi se na naše sposobnosti
  • na ono što nam ide dobro
  • u čemu smo vješti
  • na ono što možemo postići
  • vjerovanje u sebe

Neke činjenice o samopouzdanju i samopoštovanju

  • osjećaj samopoštovanja i samopouzdanja stvara se vrlo rano u životu djeteta
  • maloj su djeci odrasli, prvenstveno roditelji, glavni izvor informacija o tome koliko su voljeni, pametni, sposobni i sl. Ako dijete ne dobije takve informacije vrlo vjerojatno će imati nisko samopoštovanje i samopouzdanje
  • u velikoj mjeri utječu na školski uspjeh djeteta – Djeca koja vjeruju u sebe i svoje sposobnosti bolje uspijevaju u školi od djece koja često misle kako nešto ne mogu dobro učiniti. Dobar školski uspjeh onda još više povećava samopoštovanje i samopouzdanje djeteta.
  • utječu na odnose djeteta s drugima – Dijete visokog samopoštovanja i samopouzdanja uglavnom ima pozitivne odnose s drugom djecom. S druge strane, dijete koje loše misli o sebi često ima problema u odnosima.
  • nisko samopoštovanje i samopuzdanje negativno utječu i na kreativnost – Kreativno dijete radoznalo je i spremno iskušavati nove i nepoznate stvari. Nesamopouzdano dijete boji se takvih stvari i nema hrabrosti upustiti se u nešto novo.
  • djeca niskog samopoštovanja i samopouzdanja češće imaju problema u odnosima s roditeljima
  • postoji povezanost između roditeljskog stila odgoja i samopoštovanja i samopouzdanja (autoritativni stil) – Djecu s najviše samopoštovanja i samopouzdanja imaju roditelji s tzv. autoritativnim stilom odgoja (pokazuju toplinu i brigu za svoje dijete, zahtjevi prema djetetu primjereni su dobi i sposobnostima ili nešto iznad toga, komunikacija je dvosmjerna: pitaju dijete za mišljenje i vode računa o njegovim osjećajima, objašnjavaju svoje odluke).

SAMOPOUZDANO DIJETE

  • radoznalo, voli nove aktivnosti
  • kreativno
  • prihvaća odgovornost
  •  zna se kontrolirati
  • nije agresivno
  • lako sklapa prijateljstva
  • spremno je na suradnju
  • uporno
  • podnosi kritiku i neuspjeh

 

NESAMOPOUZDANO DIJETE

  • pretjerano je stidljivo
  • boji se novih situacija
  • agresivno je
  • teško podnosi neuspjeh, lako odustaje
  • pretjerano osjetljivo na kritiku
  • u školi postiže manje od svojih mogućnosti
  • sklono perfekcionizmu

Ispiši stranicu